TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

CRVENI LUK





CRVENI LUK

Lat. Allium cepa L.

Eng: Onion

D: Die zwiebel

Fr: L*oignon ou ognon

Slovenski: Čebula

Tal: Cipolla

Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima.

Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta.

Djevica sa sedam koža ili lijek za sedam bolesti, danas kažemo da je to barutno punjenje za sportaše.

O luku i njegovom preventivnom djelovanju zapisano je, zapravo uklesano u kamenu, klinastim pismom: "ako pojedem luk u godišnjem dobu vjetra (jesen), neću trpjeti u godišnjem dobu kiša (zima), nikakvih trbušnih bolova"

Domovina luka su stepe Azije, a navodi se i Indija.

Luk je u Europu stigao preko Italije nekoliko tisuća godina pr.n.e.

Egipčani su davali prisegu pred lukom te je taj čin vrijedio kao najjača i najviša prisega.

Luk pripada porodici ljiljana ili lukova, kao višegodišnja biljka koja naraste 50-120 cm. s okruglom stabljikom, pri vrhu tanjom, a pri dnu širom skoro trbušastom i šupljom, cvjetovi su bijeli i zeleni ili zelenobijeli, složeni u loptast cvat.

Plod je sjeme loptastog oblika, crne boje.

Lukovica je plosnata ili okrugla, ovisno o sorti koje mogu biti različitih oblika, veličine i okusa.

Stanište:

Cvate u lipnju i srpnju, oštrog je mirisa i slatkasto-oštrog okusa.

Uzgaja se u vrtovima i na poljima.

Cvijet, lukovica, list i sjeme, rabe se na razne načine.

Lukovicu odvojimo od listova te spremimo na hladno mjesto u podrumu, ili ih spletemo u vijenac.

Cvijet kao i list dodajemo raznim salatama.

Sjeme luka koristimo za pripremu "vegete" ili dodajemo raznim jelima.




CRVENI LUK - NASAD



Djelovanje :

Luk i zdravlje:

Većinu aktivnih komponentala luka čine sumporne komponente, primjerice alil-propil disulfid (apsd), kojoj možemo zahvaliti karakterističan miris i okus luka te flavonoidi, posebno kvercetin, a dobar je izvor i kroma te vitamina C. Upravo tim komponentama možemo zahvaliti njegovo blagotvorno djelovanje na zdravlje. Kao i češnjak, luk se najčešće spominje u kontekstu održavanja zdravlja srca i krvožilja.

Ta poželjna osobina rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomažu u smanjenju povišene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju povišenog krvnog tlaka,

- vodećih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja.

Luk je od davnine poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik.

Ta svojstva rezultat su sinergijskog djelovanja vitamina C, kvercetina i izotiocijanata.

Luk je stoga posebno poželjna namirnica u razdoblju prehlada i gripe, a nekoliko studija ta je svojstva luka dovelo u pozitivnu vezu s olakšavanjem simptoma osteo i reumatoidnog artritisa te alergijskog rinitisa i astme.

-Luk stimulira i regulira mnoge funkcije gotovo svih unutrašnjih organa, u sluznicama, pojačava cirkulaciju krvi, održava ravnotežu crijevne flore, tj. uništava bakterije truljenja, a pospješuje razmnožavanje bakterija varenja, potiče rad žlijezda za izlučivanje i dr.

-Kao fitoncid luk predstavlja izvrsnu hranu protiv zaraznih oboljenja te djeluje kao antibiotik kod raznih upala prouzročenih stafilokokom.

-Lijek za bolesti cirkulacije jer sprječava trombe, a djeluje na tegobe poput arterioskleroza, povišene masnoče u krvi, visoki tlak, angina pektoris, promjene na žilama do kojih dolazi starenjem.

-Luk je vrlo djelotvoran u liječenju reumatskih tegoba, vodenih bolesti, bolesti mjehura, hemeroida, bolesti jetre, ascitesa, perikarditisa, te kod infekcija izazvanih bakterijama.

-Ljekovitost luka kao antikancerogene namirnice, kao djelotvorne namirnice u liječenju osteoporoze, ali i za smanjenje rizika od osteoporoze čak za 20 %.

Rezultati eksperimentalnih i kliničkih pokusa sugeriraju da je luk poželjna namirnica i na dijabetičkom jelovniku.

Pretpostavlja se da apsd uzrokuje smanjenje razine glukoze u krvi povećavajući količinu dostupnoga slobodnog inzulina. Naime, apsd i inzulin imaju izvjesnu sličnost u kemijskoj strukturi pa se natječu za aktivno mjesto u jetri, gdje se inzulin inaktivira. Rezultat je više slobodnog inzulina koji prenosi glukozu u stanice i posljedično smanjenje razine glukoze u krvi. Nadalje, krom kojim je luk bogat pomaže u održavanju normalne razine glukoze u krvi. Kontinuiran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa znatnim smanjenjem rizika za razvoj raka crijeva.

Flavonoidi luka, prije svega kvercetin, u pokusima provedenim na životinjama, zaustavili su rast tumora te spriječili oštećenja stanica crijeva koja vode k razvoju lezija tkiva i tumora.

Jak zadah po luku zasigurno neće obogatiti vaš društveni život, no konzumacija luka obogatit će vaš organizam snažnim antioksidansima. I, kako izvještavaju Američki istraživači, što je luk jači, a zadah nepodnošljiviji, za zdravlje je bolji jer je bogatiji antioksidansima.

Ispitivanje ekstrakata 10 vrsta oguljenoga, svježega crvenog luka pokazalo je da one vrste luka koje imaju najjači okus imaju i najjaču ukupnu antioksidativnu aktivnost, a time i najbolju sposobnost uništavanja slobodnih radikala za koje se drži da povećavaju rizik od različitih bolesti, posebice karcinogenih (journal of agricultural and food chemistry, november 2004).

Prema tome, snažan miris ne bi vas trebao odbiti nego privući luku.

Kako odabrati i čuvati luk?

Luk koji kupujete treba biti čist, dobro oblikovan, bez oštećenja i plijesni, suhe vanjske kožice. Treba ga čuvati na sobnoj temperaturi, u dobro prozračenoj prostoriji izvan dosega svjetlosti.

CRVENI LUK - CVAT



Ljekovita svojstva i primjena:

Savjet - ako rezanje luka iritira vaše oči i tjera vas na plač, sat vremena prije nego što ga namjeravate rezati stavite ga u hladnjak.

Niska temperatura usporit će aktivnost enzima koji proizvodi alil-sulfat, supstanciju koja nadražuje oči.

Ljekovit sadržaj:

alin, alicin, (aliumpeptidi), glikokinin, oksidaze, lisin, leucin, argin, glicin, merkaptani, flavonidi, octena i fosforna kiselina, natrij, kalcij, kalij, sumpor, selen, cink, bakar, vitamini A,b1, B2, E, H,K, P. i C.

Listovi sadrže; vitamin C, karotin, jabučnu i limunsku kiselinu te eterična ulja i šečer.

Sastojak u luku koji izaziva suze zove se propantialoksid.

Nutritivna vrijednost svježega nasjeckanog luka - jedna šalica, 61 kcal

Nutrijent količina rda(%)

krom 24.80 mcg 20.7

vitamin C 10.24 mg 17.1

prehrambena vlakna 2.88 g 11.5

mangan 0.22 mg 11.0

molibden 8.00 mcg 10.7

vitamin B6 0.19 mg 9.5

triptofan 0.03 g 9.4

folna kiselina 30.40 mcg 7.6

kalij 251.20 mg 7.2

fosfor 52.80 mg 5.3

bakar 0.10 mg 5.0

Luk je za organizam najkorisniji ako se uzima u sirovom stanju, ali kako kuhanjem i pirjanjem ne gubi znatnije osnovna svojstva kao drugo povće, osim djelomično eterićno ulje (koje kuhanjem hlapi) i vitamina C (koji se kuhanjem rastvara), bolje ga je uzimati kuhanog budući da sirov djeluje nadražajno.

Preporučljivo je da u ulje ili maslac dolijemo odmah malo vode, da luk ne potamni, jer je tada teže probavljiv, i kod nekih izaziva žgaravicu.

Kod jake upale pluča ili bronhitisa, čaj od luka je vrlo efikasan, a preporućuje se i kupka u koju se namoći luk izrezan na 4 dijela.

3-4 glavice luka na 10 litara vode.



MLADI LUK



Recepti:

Krem juha od luka:

600 g. luka 1/4 litre vruće vode, sol, žličica šećera, 30 g. margarina, 50 g. maslaca, 30 g. glatkog brašna, 1/4 vruće juhe od povrća, 1 dcl. mlijeka, 1 dcl. slatkog vrhnja, 1 žumanjak, bijeli papar, 2 kriške tosta. Luk ogulite i narežite na kolutove.

Margarin otopite u zdjeli, istresite na njega luk i pirjajte do ne ostakleni. Kuhajte ga pokrivenog 20 minuta, a onda protisnite u lonac i ostavite na toplom. U tavi ugrijte polovicu maslaca, naspite brašno pa ga malo popržite, istresite na maslac protisnuti luk i zalijte vrućom juhom od povrća, umiješajte i mlijeko. Prokuhajte pa maknite s vatre. U lončiću umiješajte žumanjak s vrhnjem i malo juhe pa sve vratite u juhu. Juhu još jednom zagrijte, ali nesmije zakuhati. Kušajte i po ukusu zaćinite solju, šećerom i paprom. Tost narežite ka kockice i popržite na preostalom maslacu. Juhu poslužite s tostom.

Za liječenje hemeroida;

Usitniti 50 g. luka, pomiješati s litrom vode i ostaviti poklopljeno 12 sati te procijedite. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl. napitka.

Za reumatske i vodene bolesti;

Usitniti 50 g. luka, naliti litru vina i ostaviti poklopljeno 12 sati te procijediti. Piti 3 puta dnevno po čašicu tog napitka.

Protiv infekcija;

Očistiti 300 g. luka i miksati, dodati 6 dcl. bijelog vina i ponovno sve miksati. Ostaviti da odstoji 1 sat i dodati 100 g. meda, dobro promiješati te uliti u staklenku. Uzimati 3 puta dnevno po 1 žlicu sirupa.

Napomena;

Sok luka može se izmiješati samo s medom, u omjeru: jedan dio soka, dva dijela meda.

CRVENI LUK - DETALJI



molimo pročitati izjavu